Krajem prošle godine otvoreni su međuinstitucionalni pregovori o sustavu Eurodac - jedinstvenoj europskoj biometrijskoj bazi, a Odbor je danas potvrdio zajednička stajališta Parlamenta o preostalih šest zakonodavnih prijedloga Komisije.

To se, među ostalim, odnosi na uređivanje provjera državljana trećih zemalja na vanjskim granicama, zajednički postupak za međunarodnu zaštitu, rješavanje kriznih situacija i slučajeva više sile u području migracija dugotrajno boravište za državljane trećih zemalja. Ključna ideja paketa je pronaći europski odgovor na zajednički izazov migracija. Kao dio pregovaračkog tima Europske pučke stranke o migracijskom paktu, dogovor je
pozdravio i zastupnik Ressler ističući da povećani migracijski pritisak pokazuje da aktualni pravni okvir nije dovoljan. „Nova pravila trebala bi osigurati učinkovitiju kontrolu nad europskom granicom, jednostavnije razlikovanje izbjeglica od ekonomskih migranata i snažniju borbu protiv krijumčara.

Nužno je ojačati suradnju s trećim zemljama kako bi se spriječili ilegalni prelasci, pomoglo onima kojima je međunarodna zaštita najpotrebnija te osigurao povratak onih koji nemaju pravo na trajni boravak u Europi, izjavio je zastupnik Ressler, koji je u petak posjetio regionalni koordinacijski centar hrvatske Granične policije u Cetingradu informirajući se o zahtjevnoj dužnosti zaštite hrvatske državne granice. Sada slijede pregovori između Parlamenta i Vijeća s ciljem dogovora i kreiranja održivogm europskog rješenja za pitanje migracija, koje predstavlja izvor ozbiljne zabrinutosti za više od 70% Europljana. Prema posljednjim podacima Eurostata, u 2022. godini podneseno je više od 880.000 zahtjeva za azil u Europskoj uniji, uglavnom od strane državljana Sirije, Afganistana, Venezuele i Turske, što bilježi porast od 64% u usporedbi do 2021.