Dok Hrvati za Silvestrovo obaraju rekorde u potrošnji alkohola, s 17,3 milijuna litara žestokih pića godišnje, pitanje konzumacije alkohola nameće se kao društveno, povijesno i kulturno relevantna tema.
S prosjekom od pet litara žestokog pića godišnje po odrasloj osobi, Hrvatska potvrđuje da je ispijanje alkohola duboko ukorijenjeno u svakodnevicu. Statistike pokazuju porast popularnosti rakije, dok vina bilježe blagi pad, što ukazuje na promjene u preferencijama potrošača. Istodobno, konzumacija piva raste, čime se Hrvatska pozicionira kao najveći potrošač piva u regiji.
Povijest alkohola: Evolucijski i kulturni fenomen
Od fermentiranog voća koje su prvi ljudi konzumirali do industrijske proizvodnje piva u starom Egiptu, povijest alkohola prati razvoj civilizacije. National Geographic podsjeća kako je alkohol imao ključnu ulogu u evoluciji društvenih i kreativnih aspekata ljudskog života. Pivo, vino i destilati nisu samo pića – oni su simboli društvenih veza, umjetnosti i religije.
U drevnoj Grčkoj, simpoziji su slavili umjerenost u konzumaciji alkohola, a granice su postavljene miješanjem vina s vodom, uz preporuku pjesnika Eubulusa da se nakon treće čaše ode kući. Danas je alkohol izvor i radosti i problema, pa društva širom svijeta pokušavaju balansirati između užitka i štetnosti.
Gdje je granica?
Dok znanost potvrđuje kako alkohol u malim količinama može potaknuti lučenje hormona sreće, pretjerana konzumacija predstavlja ozbiljan zdravstveni i društveni problem. Hrvatska, s bogatom tradicijom proizvodnje i konzumacije alkohola, suočava se s izazovom promicanja odgovorne potrošnje.
Simbol opuštanja, druženja ili čak kulturnog nasljeđa, alkohol ostaje predmet fascinacije, ali i zabrinutosti. Je li krajnje vrijeme da, poput starih Grka, definiramo granice koje nas neće lišiti užitka, ali će sačuvati naše zdravlje i društvo?