-
Zdravlje
Proljeće je pred nama te počinje sezona najčešćih alergena, koji izazivaju alergije. Osobama koje imaju dokazanu preosjetljivost na neki od alergena korisno je poznavati preventivne mjere koje mogu smanjiti izloženost alergenu i umanjiti količinu simptoma. Oni koji u ovo vrijeme imaju simptome peludne groznice, poput svrbeža i suzenja očiju, curenja i svrbeža nosa, kihanja, kašljanja i sličnoga, trebaju posumnjati na moguću alergijsku podlogu i zatražiti savjet svog liječnika.
Sezonski i cjelogodišnji alergeni
Alergeni imaju cjelogodišnji ili sezonski karakter, ovisno o kojoj vrsti alergena se radi. S obzirom na mjesto doticaja s organizmom (usta, nos, oči, grlo, koža), alergeni mogu izazvati specifične lokalne ili sistemske reakcije, koje prepoznajemo kao simptome alergije. Ako simptome izaziva određena vrsta hrane, grinje, kućna prašina ili pak dlaka životinja, onda smo svjesni da je izloženost ovim tvarima uglavnom prisutna tijekom cijele kalendarske godine. No, sezonski alergeni, prvenstveno misleći na one koje udišemo (pelud), počinju s prvim danima proljeća te nastavljaju svoj utjecaj tijekom ljeta i jeseni, zbog čega je bitno poznavati njihovu raspodjelu tijekom sezone kako bismo spriječili njihov neželjeni utjecaj.
Jedna od mogućnosti u praćenju sezonskih alergena je i peludni kalendar, koji se izdaje za kontinentalnu i primorsku Hrvatsku, a daje na uvid mjesece u kojima se očekuje cvjetanje određenih biljaka te daje podatke o koncentraciji peludi u zraku koja se očekuje u to vrijeme (niska, umjerena, visoka). Za kontinentalnu Hrvatsku tipičan je rani početak cvjetanja stabala, npr. lijeska cvjeta već u siječnju/veljači dok većina ostalih stabala cvatnju počinje početkom proljeća, odnosno u ožujku, a svoj maksimum doseže u travnju/svibnju (breza, hrast). Trave obično cvjetaju od kraja travnja do lipnja, a korovi (ambrozija, pelin, kopriva) od kolovoza do listopada. U primorskoj Hrvatskoj zbog blaže klime cvjetanje počinje ranije a najčešće alergijske tegobe izazivaju peludi stabala (crni bor, čempres, maslina) te pelud korova (crkvina).
Kako spriječiti alergiju?
Kada govorimo o alergijama i povezanim alergijskim bolestima, koje u nekim slučajevima mogu biti i po život opasna stanja (anafilaksija), te ekonomskim i socijalnim aspektima ovih stanja, jasno je koliko je važna prevencija doticaja s alergenom, a time i razvoja alergijskih simptoma. Kako postići kontrolu alergena, prevenirati simptome i liječiti alergiju ovisi o tipu alergena. Postoji nekoliko načina na koji se može prevenirati alergija na najčešći sezonski alergen koji se javlja s početkom proljeća, odnosno pelud:
Izbjegavanje alergena vrlo je važno no ponekad teško izvedivo i nepraktično. Ako nije moguće izbjeći kontakt, onda ga je potrebno smanjiti na najmanju moguću mjeru. Ako govorimo o peludi kao najčešćem sezonskom alergenu koji se javlja u proljeće, ljeto i jesen u doba cvjetanja stabala, trava i korova, onda danas imamo na raspolaganju nekoliko pomagala pomoću kojih možemo pratiti razinu peludi u zraku te ovisno o razini iste planirati dnevne aktivnosti i postići aktivnu kontrolu vlastitog zdravlja.
Jedna od mogućnosti je posjedovanje peludnog kalendara, koji donosi podatke o tome koja stabla/trave/korovi cvjetaju u koje doba godine te kojim intenzitetom. Sljedeća opcija u prevenciji alergija je praćenje peludne prognoze putem internetskih ili mobilnih aplikacija, koja donosi informaciju o koncentraciji peludi pojedinih alergenih biljaka za sve gradove u Hrvatskoj koji vrše mjerenja i to na dnevnoj bazi.
Alergijski semafor također svakodnevno prikazuje kretanje koncentracije određene vrste peludi na nekom području temeljem mjerenja količine peludnih zrnaca u prostornom metru atmosferskog zraka te se sukladno tome određuje boja alergijskog semafora (crvena, žuta, zelena).
Važan je podatak da je koncentracija peludi u zraku općenito veća ujutro i za vrijeme vjetrovitog i sunčanog vremena i obrnuto, manja tijekom kišovitog i hladnog vremena. Stoga se preporučuje prije izlaska iz zatvorenog prostora provjeriti koncentraciju peludi u zraku preko nekog od naprijed navedenih načina te, u slučaju da je koncentracija peludi visoka, ostati u zatvorenom, ako je moguće. Potrebno je držati vrata i prozore zatvorenima.
Što na otvorenom?
Ako je izlazak na otvoreno neophodan, onda je potrebno nositi zaštitne sunčane naočale i šešir/kapu za glavu, ograničiti boravak ili izbjegavati područja u kojima se očekuje visoka razina peludi kao što su travnjaci, parkovi, poljoprivredna polja i slično, osobito tijekom ranog jutra i predvečer. Po povratku s otvorenog preporučuje se pranje kose i tuširanje kako bi se smanjila razina peludi unesena izvana u zatvoreni prostor i time mogućnost pojave alergije.
Tijekom sezone polenacije savjetuje se držati vrata i prozore zatvorenima, a ako se koriste klimatizacijski uređaji u zatvorenom prostoru/automobilu, voditi računa o tome da je uređaj redovito i pravilno servisiran te da ima posebno prilagođen visokoučinkoviti filter. Preporučuje se svakodnevno tuširanje i pranje kose prije spavanja uz pranje posteljine barem jednom tjedno, kao i ograničavanje kontakta s kućnim ljubimcima koji većinu vremena provode na otvorenom.
Od pomoći pri identifikaciji alergena može biti i vođenje dnevnika aktivnosti/prehrane u vrijeme pojave simptoma. Ako je već ranije propisana terapija nekim od lijekova protiv alergije (antihistaminicima, leukotrienima, intranazalnim kortikosteroidima ili slično) potrebno je na vrijeme započeti liječenje (minimalno 2-3 tjedna prije početka sezone polenacije određenog alergena). Savjetujte se nositi narukvicu/ogrlicu s oznakom alergena u slučaju da je osoba ranije imala barem jednu tešku, po život opasnu alergijsku reakciju (anafilaksija) te imati pisani plan hitnog zbrinjavanja u slučaju pojave anafilaksije, što uključuje i posjedovanje autoinjektora s adrenalinom (uz liječnički recept).
