Sezona je Poklada i pokladnog jahanja, tradicije koja "vuče" svoje korijene više od dvjesto godina. Diljem Slavonije obilježava se ova lijepa tradicija, od Srijema i Posavine do Baranje, koja se svake godine širi na sve više slavonskih gradova i općina.
Što su poklade?
Poklade su razdoblje između Nove godine i uskrsnog posta, odnosno Korizme, u kojem se ljudi prerušavaju i maskiraju. Razdoblje poklada je obilježena raznim maskiranim manifestacijama, poput maškara, gdje sudionici luduju, tulumare i na kraju krajeva, uživaju prije početka 'žrtve.' Ova tzv. manifestacija traje više dana u hrvatskim gradovima, a ponekad i tjednima te u tom razdoblju sudionici pokušavaju otjerati zimu, i zlo i nedaće iz prethodne godine. Poklade su specifične jer spajaju prekrščanske i krščanske elemente, gdje maškare ili fašangari, predstavljaju poganska vjerovanja, dok Korizma ona krščanska. Naravno, bilo je pokušaja 'gušenja' ovih običaja od Katoličke Crkve no ipak su opstali i danas te predstavljaju bogatstvo slavonske tradicije. Cijela manifestacija traje do pokladnog utorka, točnije neposredno prije Pepelnice ili Čiste srijede.
Što je pokladno jahanje?
Što se tiče pokladnog jahanja, ova tradicija datira iz doba Vojne Krajine, kada su graničari čuvali granicu od Turaka, a danas je to važan dio slavonske kulturne baštine. Tradicija koja se njeguje diljem Slavonije; primjerice, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, običaj pokladnog jahanja veže selo Babinu Gredu još od vremena vladavine Marije Terezije, a poznati slavonski pisac Matija Antun Reljković pisao je o postrojbama pokladnih jahača, koja se događala isključivo na pokladni ponedjeljak. Rodom Slavonac iz Davora i sin graničarskog časnika, Reljković je pomno zabilježio dogodovštine graničara husara ili konjanika, koji su obilazili sela u svome meraku za vrijeme Poklada.
Pokladno jahanje opstalo je zahvaljujući takvim zapisima i prvenstveno ljubiteljima kulturne baštine i plemenitih životinja konja, koji su ovu tradiciju ponovno počeli njegovati devedesetih godina dvadesetog stoljeća.
Nakon obilaska, pokladni jahači dočekani su odličnom 'gastro' ponudom domaćina, koja obuhvaća raznovrsne slavonske tradicionalne slastice poput masnice, kiflica, krofni, kruhom s masti pa i naravno, neizostavnih kulena, kobasica, šunke i čvaraka.
"Sezona" pokladnog jahanja započela je 6. siječnja u Kršincima, a nastavila u Slatniku Drenjskim, Bistrinci - Belišče, Velikoj Kopanici, Iloku, Kupini i Bošnjacima. Sljedeći datumi pokladnog jahanja najavljeni su 27. siječnja u Starim Mikanovcima, Čepinu, Piškorevcima i Oriovcu, a kraj ovogodišnjeg pokladnog jahanja obilježit će Općina Donjea Bebrina i gradovi Otok i Vrpolje.