Veliki petak zauzima posebno mjesto u srcima vjernika diljem Hrvatske, a osobito se duboko doživljava u Slavoniji, gdje se običaji i tradicija njeguju s posebnom pobožnošću i dostojanstvom.

Veliki četvrtak označava početak najsvetijih dana kršćanske liturgijske godine – Vazmenog trodnevlja, koje obuhvaća Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu, a svoj vrhunac ima u slavlju Uskrsnuća Gospodinova u uskrsnoj noći.

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša uputio je uskrsnu čestitku vjernicima i svim ljudima dobre volje, pozivajući na duhovnu i društvenu obnovu utemeljenu na poruci Kristova uskrsnuća.

"Uskrsnuće Gospodina Isusa Krista najveća je pobjeda života nad smrću. Ono nas podsjeća da svjetlo nade može rasvijetliti tamu grijeha, beznađa i smrti" poručio je Kutleša. Upozorio je na brojne izazove suvremenog društva – od pobačaja, isključenosti ranjivih skupina, ravnodušnosti prema migrantima, do duboke demografske krize koja prijeti budućnosti Hrvatske.

"Tisuće nerođene djece svakodnevno gube život, dok u isto vrijeme sve više mladih napušta domovinu. To nije samo političko ni gospodarsko pitanje, već duhovno" istaknuo je. Podsjetio je i na riječi svetog Ivana Pavla II. iz enciklike Evangelium vitae, naglasivši kako svi imamo odgovornost opredijeliti se za život, ljubav i solidarnost. Govoreći o stanju u hrvatskom društvu, nadbiskup je upozorio na opasnost relativizma i gubitka osjećaja za Boga, što sa sobom nosi i gubitak poštovanja prema čovjeku i životu.

Posebno je naglasio važnost obnove moralne savjesti i izgradnje društva koje će prepoznati i vrednovati obitelj, djecu i duhovne vrijednosti. Osvrnuvši se na povijesne trenutke, poput obilježavanja 1100 godina od krunidbe kralja Tomislava, kao i žrtava Bleiburga i Križnog puta, Kutleša je istaknuo važnost pomirenja i očuvanja povijesne istine.

"Istinska obnova Hrvatske mora započeti u srcima njezinih ljudi, duhovnim preporodom, koji je temelj svake druge promjene" poručio je.

U zaključku je nadbiskup svim vjernicima poželio blagoslovljen Uskrs, ispunjen nadom i snagom uskrsloga Krista.

Hrvatski kardinal Franjo Kuharić, sluga Božji, rođen je 15. travnja 1919. u selu Gornji Pribić kraj Krašića, u kraju koji se danas s pravom naziva Dolinom kardinala – upravo nedaleko, u Brezariću, rođen je i blaženi Alojzije Stepinac.

Cvjetnica, poznata i kao Nedjelja Muke Gospodnje, dan je koji se ne zaboravlja lako – on nas dotiče, tiho nas zaustavlja u svakodnevici i poziva na sabranost. Slavi se u nedjelju prije Uskrsa i označava početak Velikog tjedna, najsvetijeg vremena u liturgijskoj godini. To je blagdan snažnih kontrasta: slavlje i izdaja, radost i bol, ulazak u Jeruzalem i hod prema Kalvariji.

Sprovod pape svetog Ivana Pavla II., održan 8. travnja 2005. godine u Vatikanu, bio je jedan od najznačajnijih događaja 21. stoljeća – i vjerski, i politički, i simbolički. Pod kupolom bazilike sv. Petra, u prisustvu milijuna vjernika te više od 200 izaslanstava iz cijelog svijeta, svijet se oprostio od čovjeka koji je ostavio dubok trag u povijesti čovječanstva.

Sveti Josip jedan je od najvažnijih svetaca u kršćanstvu, poznat kao zaručnik Blažene Djevice Marije i poočim Isusa Krista. Njegov blagdan slavi se 19. ožujka, dok se 1. svibnja obilježava i kao Sveti Josip Radnik, zaštitnik radnika.

6. Konferencija vjerskog turizma, sakralne baštine i hodočašća održat će se 10. ožujka 2025. u Požegi. Konferencija je uvod u obilježavanje Grgureva – Dana grada Požege.

Korizmeno vrijeme poziva na odricanje i pomaganje najpotrebitijima, a upravo to je cilj humanitarne akcije “Za obrok i znanje kroz malo odricanje” – osigurati hranjive školske obroke djeci u Zambiji. Potreba za pomoći nikada nije bila veća jer u južnoj Africi čak 21 milijun djece pati od pothranjenosti.

Danas je Čista srijeda ili Pepelnica, dan kada Kršćani diljem svijeta započinju razdoblje pokore, tzv. korizme. Danas je dan kada dio rimokatolika (ovisi o tradiciji) i protestanti prakticiraju post i nemrs kao početak četrdesetodnevnog posta, Isusovo povlačenje u pustinju prije velikog ulaska u Jeruzalem.