Na današnjoj tiskovnoj konferenciji u Hotelu Kralj Tomislav u Novoj Gradiški, Vinko Grgić službeno je najavio svoju kandidaturu za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima. Tom prilikom predstavio je i Sabinu Vlaović, kandidatkinju za svoju zamjenicu. Ipak, umjesto da medijsko predstavljanje protekne u mirnom tonu, sve je prekinuto uslijed neočekivanog i neugodnog incidenta.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) obavijestio je javnost kako će isplata mirovina za ožujak korisnicima koji imaju račune otvorene u poslovnim bankama započeti u utorak, 8. travnja.

Do lokalnih izbora u Hrvatskoj ostalo je manje od 50 dana, a politička scena sve je nestabilnija. Mediji svakodnevno izvještavaju o novim kandidatima koji žele preuzeti vlast u svojim lokalnim zajednicama, dok se istovremeno niz afera i rad USKOK-a odražavaju na povjerenje građana u institucije. Javnost s razlogom postavlja pitanje – hoće li se nakon ovih izbora doista nešto promijeniti ili će sve ostati isto, uz rotaciju imena na funkcijama?

Direktor vukovarskog Komunalca i potpredsjednik DP-a Domagoj Bilić kandidat je koalicije DP-HDZ za gradonačelnika Vukovara! Ova vijest je stigla jučer nakon što je ova politička koalicija predstavila svog kandidata kojim bi htjeli zamjeniti Ivana Penavu na čelu Grada na Dunavu.

Slučajno slušajući poljoprivrednu emisiju na radiju, uhvatio sam izjave novopečenog ministra poljoprivrede, pravnika bez značajnog radnog iskustva, koji s entuzijazmom hvali model rada svog prethodnika Josipa Dabre.

Prijašnjih dana smo slušali najave da će Marko Perković Thompson održati koncert u Zagrebu nakon 18 godina i onog legendarnog koncerta na Maksimiru. No, čini se da je jedan koncert postao 'oruđe' nekih stranaka za nadolazeće lokalne izbore, ako je suditi prema izjavama kandidata za gradonačelnika Zagreba iz stranke Plavi grad, Ivice Lovrića, i izjava predsjednika saborskog Kluba Domovinskog pokreta, Ivice Kukavice.

Večeras u 20:30, glavni urednik i politički analitičar Marko Marinić kao gost emisije "Klopka" na SBTV-u, razgovarat će s voditeljem Ivanom Čalićem i analizirati događanja na hrvatskoj političkoj sceni. Također, analizirat će prethodne parlamentarne izbore, predsjedničke izbore i kako bi pobjeda Zorana Milanovića mogla utjecati na nadolazeće lokalne izbore.

Problemi u Hrvatsko seljačkoj stranci se nastavljaju. Naime, priča o raskolu unutar stranke dobila je svoj epilog, a čini se da će kontroverzni saziv Glavne skupštine na čelu s Krešom Beljakom u lipnju 2024. godine, biti koban za predsjednika ove druge najstarije političke stranke. Članovi HSS-ove Glavne skupštine, Zlatko Fumić i Željko Vojković, pozvali su sve medije i članove HSS-a na press konferenciju kako bi objasnili značajke odbijenice Ministarstva uprave i pravosuđa i potvrda o izmjenama i dopunama Statuta same stranke.

Dok novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump povlači prve političke poteze prvi dan svog presjedanja, njegova "desna ruka" i blizak suradnik Elon Musk već se mjesecima upliće u rad Europske unije. I to financiranjem ekstremne desnice u Europi, poput one u Njemačkoj, Alternative for Germany (AfD), konzervativne političke stranke koja se oštro protivi eurozoni, euru, imigraciji, širenju islamskog utjecaja i istospolnim brakovima.

SDP-ova saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić osudila je "populističke poteze Grada Požege" u priopćenju koje prenosimo u cijelosti.

Nakon što je županijski vijećnik Primorsko-goranske županije Leo Pavela, kritizirao rad Goranskog sportskog centra (GSC) i njihovo dijelovanje na skijalištu i rekreacijskom centru Platak, direktor organizacije Ivan Stojanović odlučio je odgovoriti vijećniku, i kritizirati navode vijećnika. No, županijski vijećnik Leo Pavela je odgovorio na navode direktora Stojanovića i ovim putem prenosimo demant u cijelosti:

"Ovim priopćenjem želimo jasno i odlučno demantirati neistinite tvrdnje iznesene u priopćenju Goranskog sportskog centra (GSC), koje je potpisao direktor Ivan Stojanović, a koje su prenijeli pojedini mediji.

Prije svega, odbacujemo insinuacije da smo svojim osvrtom uvrijedili djelatnike Platka. Naša kritika bila je isključivo usmjerena na upravljačku strukturu i nedostatak strateškog planiranja, a nikako na ljude koji na Platku marljivo rade. Upravo suprotno, smatramo da zaslužuju bolje uvjete rada i kompetentno vodstvo koje će donositi odluke u njihovom interesu, ali i u interesu svih posjetitelja Platka.“ – naveo je županijski vijećnik Leo Pavela.

Traži minimalne standarde i kvalificirane ljude

"Također, kategorički odbacujemo tvrdnju da smo tražili da Platak funkcionira kao vrhunska skijališta u Alpama. Nikada nismo zagovarali nerealna očekivanja, već smo jasno istaknuli potrebu da Platkom upravlja osoba s relevantnim iskustvom, koja će implementirati bolja rješenja i osigurati kvalitetnije rezultate. To je minimalan standard koji bi trebao vrijediti za svaku ozbiljnu destinaciju koja se bavi turizmom i sportom.

Također, u priopćenju GSC-a navodi se niz netočnih informacija i insinuacija:

1. Proizvodnja snijega i iskorištenost hladnih dana – Istina je da je tijekom prosinca bilo dovoljno hladnih dana koji nisu iskorišteni za proizvodnju snijega. To potvrđuju i skijaši te vremenske prognoze.
2. Rekordna posjećenost – Što znači rekordna posjećenost? Tražimo konkretne brojke kako bi se moglo procijeniti stvarno stanje posjeta Platku.
3. Organizacija rada i upravljanje – U priopćenju se navodi kako je Platak imao najbolje uvjete u posljednjih 15 godina. Ako je to točno, kako je moguće da skijalište nije funkcioniralo optimalno i da su brojne staze bile zatvorene ili neodržavane Radile su manje staze za početnike no na spomenutim stazama skijaju ipak samo početnici. Na Platku su zanimljive staze Radeševo 1, Radeševo 2 i Tešnje za skijaše. To je i osnovni prigovor nas i većine građana PGŽa!
4. Nedovoljno iskustva – direktor GSC-a napominje da mu je ovo prva sezona na Platku. u ulozi direktora, no ne potvrđuje građanima da on nema nikakvih iskustva s klizanjem, skijanjem niti s vođenjem bilo kakvog zimskog sportskog kompleksa što građane dovodi u zabludu!
5. Kanali društvenih mreža samo u funkciji informiranja korisnika – to naprosto nije istina. Društvene mreže jesu zamišljene kao interaktivni prostor, a u ovom slučaju to je jedina povratna pisana informacija na razinu kvalitete vođenja Platka. Direktor GSC je priznao u priopćenju da je on naredio brisanje komentara i zabranio pojedincima da iznose svoje stavove što je nedopustivo jer je Platak financiran novcima građana PGŽ-a, a ne nekim tajnim organizacijama i nevidljivim ortacima. Istina je da bi i kanali društvenih mreža trebali biti u funkciji informiranja, međutim, to u ovom slučaju nije tako i zato su građani postavljali pitanja na koja im nije odgovarano, nego su njihova pitanja ili konstatacije brisane i zabranjeno im je komentirati. Građani još uvijek ne znaju zašto se radi klizalište u Delnicama, kad će se otvoriti Radeševo 1 i 2, građani niti ne znaju da je potpisan dogovor s kojim će se u proljeće početi sa usitnjavanjem kamenja i potravljavanjem 2.000 m2 Radeševa 2. Nikome nije jasno zašto do sada to nije napravljeno.
6. Nejasnoća oko stanja opreme – probušeno jezero nije uopće spomenuo u tekstu; razloge zbog čega ne radi sustav za zaleđivanje klizališta u Delnicama - ne znamo; nikada nije bilo spomenuto da topovi na Platku ne mogu raditi na temperaturama višim od -3°C. Zanimljivo je da je na temperaturama do 0°C grad Čabar uspio zasniježiti sanjkalište Rudnik i održavati klizalište, što je rezultiralo da su ove godine dobili titulu druge najljepše advent destinacije u Hrvatskoj te sa svega 50-ak tisuća eura organizirali su sanjkalište, klizalište, adventske programe, škole za skijanje.

Grad Čabar ima i sanjkalište i klizalište za 50.000€!

Neistinito prikazivanje situacije i pokušaj prebacivanja odgovornosti na one koji iznose činjenice nije prihvatljiv način komuniciranja s javnošću. Javnost ima pravo na transparentne i točne informacije, a ne manipulacije koje prikrivaju propuste u vođenju ovog važnog sportskog i turističkog centra.

Pozivamo nadležne institucije i osnivače Goranskog sportskog centra da se ozbiljno pozabave problemima koji su izneseni te da hitno poduzmu konkretne mjere kako bi Platak napokon dobio upravljanje kakvo zaslužuje. Očekujemo da se ova tema sagleda odgovorno, te da se spriječi daljnje nanošenje štete ugledu i potencijalu Platka", stoji u priopćenju županijskog vijećnika Lea Pavele.

I kad smo mislili da će 2025. godina biti lakša za življenje, 50 dobavljača je najavilo povećanje svojih cijena. Nevjerojatno je da nas ova inflacija "jede" još od pandemije COVID-19, točnije 2021. godine i da nitko ništa ne poduzima po tom pitanju.

Cijene će rasti od 3 posto pa nadalje

Trendovi inflacije ne jenjavaju, a preko 50 dobavljača je najavilo da će svoje proizvode poskupiti od 3 posto naviše, što nas još više "učvršćuje" kao jedna od pa možda i najskuplja zemlja u eurozoni. Dobavljači pravdaju svoje dizanje cijena zbog toga što se trgovačke marže nisu povećavale u posljednje dvije-tri godine, a kod dijela robe marže su i padale, što je dovodilo do prodaje ispod nabavne cijene.

Naravno, potrošačke udruge oštro su reagirale, podsjećajući da Hrvatska ima više cijene po 10, 20 pa čak i 30 posto, u usporedbi s bogatijim zemljama Europske Unije, gdje je cijena energenata, radne snage i transporta viša, a PDV malo niži.

Prehrambeni proizvodi najviše pogođeni ovim porastom

Premijer Andrej Plenković najavio je proširenje popisa proizvoda s ograničenim cijenama, a ministar gosporastva, Ante Šušnjar, potvrdio je da će se nova regulacija fokusirati na zdraviju prehrambenu košaricu. Namirnice poput jabuke i mliječne čokolade će se ukloniti s popisa, a njih će zamijeniti povrće i čokolada za kuhanje. Popis bi trebao sadržavati 30 više proizvoda nego prethodni. Vlada je potvrdila sastanke s trgovačkim lancima i udrugama potrošača već danas, a kako će to proći, možemo samo spekulirati.

I dok se dobavljači pravdaju javnosti, a potrošačke udruge žale, sami potrošači moraju biti spremni za povećanje cijena, naravno, prehrambenih proizvoda. Hrana, kava, kakao i druge namirnice idu gore, a samo čekamo ministra Šušnjara i njegov novi biser, možda da sami beremo kakaovac i pravimo kakao i čokoladu kod kuće.

U ljeto prošle godine, točnije 28. lipnja 2024., tadašnji predsjednik HSS-a, Krešo Beljak, sazvao je Glavnu Skupštinu stranke koja je stvorila razdore pa čak i uzrokovala odlazak nekoliko visokih čelnika stranke. Prema tadašnjim Facebook objavama članova brodsko-posavske županijske organizacije, Beljak je lažirao Glavnu Skupštinu i promijenio Statut stranke, gdje je između ostalog produljio i svoj mandat predsjednika na još godinu i pol dana.

Čelnici su zahtjevali da se Glavna Skupština poništi, a čini se da se njihova želja ostvarila jer je Ministarstvo uprave i pravosuđa presudilo da se Glavna Skupština HSS-a održana 28. lipnja, 2024. godine poništava!

Riješenje Ministarstva prenosimo u cijelosti (dokumenti), a tekst ćemo parafrazirati:

"Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, OIB: 72910430276, u postupku pokrenutom po prijavi političke stranke pod nazivom Hrvatska seljačka stranka, sa sjedištem u Zagrebu, Ulica kralja Zvonimira 1 7, OIB: 56890881647, o izmjenama i dopunama Statuta, na temelju članka 7. stavka 3. Zakona o političkim strankama („Narodne novine”, br. 76/93, I l 1/96, 164/98, 36/01 i 1/07), donijelo je rješenje u kojem piše:

Odbija se prijava političke stranke pod nazivom Hrvatska seljačka stranka, s sjedištem u Zagrebu, Ulica kralja Zvonimira 1 7, o izmjenama i dopunama Statuta, usvojenima na sjednici Glavne skupštine od 28. lipnja 2024.

O b r az l o ž e nj e
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije zaprimilo je pod KLASA: 006-03/24-01/08, prijavu političke stranke pod nazivom Hrvatska seljačka stranka, sa sjedištem u Zagrebu, Ulica kralja Zvonimira 17 (dalje u tekstu: Stranka), o izmjenama i dopunama Statuta Stranke, usvojenima na sjednici Glavne skupštine, održane 28. lipnja 2024.
Uz prijavu je priložena sljedeća dokumentacija: Zapisnik s Glavne skupštine Stranke, održane 28. lipnja 2024., Izmjene i dopune Statuta Stranke od 28. lipnja 2024. i dva primjerka pročišćenog teksta Statuta Stranke od 28. lipnja 2024.

Prijava je neosnovana."

Beljak je prekršio Statut svoje stranke

Rješenje nastavlja i potvrđuje da se Glavna Skupština održala online, na čelu s Krešom Beljakom, i da su usvojene predmetne Izmjene i dopune Statuta izglasane sukladno uputama u glasanju. No, Skupštine sazvane i održane elektroničkim putem, prema članku 58. stavkom 5. Statuta samog HSS-a, utvrđuje da se one mogu održati samo kad je izvanredna situacija; poput ratnog stanja, epidemije, pandemije i drugo.

Ministarstvo potvrđuje svoje Rješenje zaključnim riječima:

"Međutim, kako je nesporno da u vrijeme sazivanja i održavanja predmetne sjednice Glavne skupštine Stranke nisu bila izvanredna stanja utvrđena navedenom odredbom Statuta Stranke, nije niti bilo osnove za održavanje sjednice Glavne skupštine elektroničkim putem.

Budući da sjednica Glavne skupštine Stranke od 28. lipnja 2024., nije bila valjano održana, nisu valjano usvojene ni izmjene i dopune Statuta koje su ovom tijelu prijavljene radi ovjere. Stoga je, sukladno odredbi članka 96. stavka l. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine”, br, 47/09 i 1 10/21), a na osnovi utvrđenog činjeničnog stanja, valjalo odlučiti kao u izreci ovoga rješenja."

Ovaj rasplet situacije stavlja Beljaka u nepovoljan položaj u HSS-u i stavlja se u pitanje legitimnost njegovog statusa kao predsjednika stranke. Čini se da godine njegove, pomalo nekonvencionalne vladavine druge najstarije političke stranke u Hrvatskoj polako dolazi kraju, a novi potencijalni kandidati sigurno su čekali razvoj ove kontroverzne situacije. Bez obzira na status individue u bilo kojoj organizaciji, svi moraju poštovati pravila, a Beljak, kako je potvrdilo Ministarstvo uprave i pravosuđa, nije poštovao Statut, svoje vlastite stranke.

I dok reakcije na još jednu pobjedu Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima ne jenjavaju, život u Hrvatskoj ide dalje pa tako i najavljivani projekti lokalnih samouprava. Primjerice, Vukovarsko-srijemska županija i njezini gradovi i općine su najavili pregršt građevinskih projekata koji će potencijalno poboljšati život njihovih građana.

Od Vinkovaca do Županje "masa" novih projekata

Nakon najava mnogih projekata i programa, gradovi i općine, počele su "punom" parom raditi na poboljšanju infrastrukture. Primjerice, Upravni odjel za kulturu i turizam grada Vinkovaca je najavio energetsku obnovu i rekostrukciju poznate Galerije umjetnosti "Slavko Kopač" i rekonstrukciju Trga Vinkovačkih jeseni. Osim toga, danas je počela najavljena izgradnja vanjskog kupališta "Lenije" te obnova već postojećih dvoranskih bazena. Ovi veliki projekti grada Vinkovaca će biti 85 posto financirani iz EU fondova, konkretnije Integriranog teritorijalnog ulaganja (ITU) dok će 15 posto ići iz gradskog proračuna.

Ima tu još mnogo projekata, općina poput Privlake koja je najavila modernizaciju prostornog uređenja te Bogdanovaca koji će sanirati društvenu zgradu, tribine i svlačionice stadiona "Ivan Barun." Naravno, tu se još treba spomenuti ogroman projekt grada Županje kojem je Ministarstvo turizma i sporta odobrilo 145.480 eura za izgradnju centralnog teniskog terena na postojećem betonskom igralištu. 

Čini se da je nova godina počela vrlo radno za najistočniju županiju u Hrvatskoj, no da li su ovo još jednom pomno isplanirani projekti za predizbornu kampanju petom mjesecu ili nešto drugo.

Klasična predizborna aktivnost?

Godina 2025., imati će jedan od najvažnijih parlamentarnih izbora od svog osamostaljena, s obzirom na trenutačnu političku situaciju u Hrvatskoj, pa tako i u Slavoniji. Klima se definitivno mijenja, i očekuju se obrati na političkoj sceni nakon dugo godina. Hrvatska demokratska zajednica desetljećima je dominirala u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a čini se da ta dominacija postaje sve "klimavija." Kakve to veze ima sa silnim renovacijama i realiziranjima projekata?

Pa ima dosta, ako uzmemo u obzir da ključne lokacije u Vinkovcima počinju s radovima i da je grad najavio rekonstruiranje nekoliko prometnih čvorova u gradu. Ne samo Vinkovci, manje općine i gradovi počinju biti puno aktivnije. Europski fondovi se "maksimalno" koriste za poboljšanje infrastrukture, no zašto se takve stvari ne mogu raditi i kad nije izborna godina? To pitanje možemo postaviti svima, no vidjet ćemo koliko ovi projekti mogu osigurati trenutnim "vladarima" Vukovarske-srijemske županije toliko potrebne glasove za još jedan mandat.

Osim starog predsjednika, dobili smo i stare, već znane konflikte. Ni 24 sata nakon kraja predsjedničkih izbora, predsjednik Vlade Andrej Plenković, potvrdio je novinarima na izjavi za medije da ni on, ni predsjednik Sabora, Gordan Jandroković, neće prisustvovati inauguraciji Zorana Milanovića.

Stari akteri, stari konflikti

Nakon predsjedničkih izbora i apsolutne dominacije starog-novog predsjednika Zorana Milanovića, cijeli dan slušamo reakcije domaćih pa i stranih medija i političara. Milanović je nazvan svakakvim epitetima, od socio-demokratskog kandidata do rusofila, no ono što smo čuli od vrha HDZ-a postaje krajnje patetično, pa i pomalo očajno. Dragan Primorac i HDZ su gubitnici ovih izbora i čeka ih velika borba kako poboljšati dobar rating među biračima Republike Hrvatske. Toliko je loše stanje da i najveće utvrde HDZ-a nisu bile uvjerene idejama Dragana Primorca, a ova gesta premijera Andreja Plenkovića samo produljuje jaz između predsjednika i Vlade.

Očito je da Plenković nije oprostio Milanoviću što im nije čestitao na pobjedama HDZ-a na parlamentarnim izborima 2016., 2020. i 2024. godine, no to opet nije dovoljno dobar razlog odbiti "maslinovu grančicu" predsjednika Republike Hrvatske, koji će biti na Pantovčaku sljedećih pet godina. Predsjednik Zoran Milanović je napokon ponudio ruku suradnje vrhu Vlade, no ni ta ponuda nije dovoljna za premijera koji ne želi popustiti i želi nastaviti ovaj suludi politički cirkus.

Cirkus se nastavlja u hrvatskoj politici

Nevjerojatno je da nakon pet godina natezanja i nepristojnih "kvazi" političkih igrokaza, slijedi nam nastavak ovog suludog cirkusa sljedećih pet godina. Voljeli to ili ne, Zoran Milanović je još jednom izabran predsjednikom Republike Hrvatske, a stvarno bi bilo vrijeme da naši "lideri" napokon sjednu zajedno za stol i kao civilizirani ljudi, dogovore se i počnu suradnju za dobrobit Hrvatske. Na kraju krajeva, građani i dobrobit domovine bi trebali biti prioritet našim političarima, no čini se da je njima više stalo do vlastitog ega, nego svojih (uglavnom) glasača.

Ni Milanović ni Plenković nisu "nevini" u ovom kontekstu, no ako netko koga ne voliš ponudi neku vrstu suradnje i barem trenutačno primirje nakon višegodišnjeg konflikta, zašto ne prijeći preko ponosa? Zašto, ako ne zbog nas, zbog svog ega ne prevladaš tu prepreku? Sljedećih dana nas čekaju vjerojatno burne reakcije s obje strane političkog spektra i nastavak "školskog" konflikta koji će samo još više produljiti ovu, nažalost, političku krizu, koja nam svakako ne treba u trenucima kad je stabilnost Europske Unije, pri tome i Republike Hrvatske u "limbu."

Naglasio je kako je najviše sredstava kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem do sada isplaćeno u Osječko-baranjskoj županiji, i to 1,1 milijardi eura, zatim Vukovarsko-srijemskoj 633 milijuna eura, Brodsko-posavskoj 337 milijuna eura, Virovitičko-podravskoj 329 milijuna eura te Požeško-slavonskoj 247 milijuna eura.

Krešimir Mišak, novinar, pisac i urednik "Na rubu znanosti" govori o trikovima transhumanizma, zelenoj tranziciji kao putu u totalitarizam, umjetnoj inteligenciji koja nije tu da bude na usluzi čovjeku, karbonskom novcu, ali i kako se boriti protiv toga i gdje je budućnost.

Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Mario Radić predložio je uvođenje neke vrste vojne obuke u škole, slično nekadašnjem predmetu obrana i zaštita.

Saborski zastupnici, uz plaće koje se kreću u rasponu od 1800 do 3000 eura neto mjesečno, potrošili su prošle godine još i 1,1 milijun eura na dodatne troškove, pokazuju podaci koje je objavio Hrvatski sabor.

Pred ulazak u takozvanu superizbornu godinu, u Hrvatskom saboru osvanula je nova stranka. Radi se o stranci Hrvatsko bilo, koja je postala parlamentarna nakon što je u nju iz Domovinskog pokreta prešao saborski zastupnik Ante Prkačin.Hrvatskom bilu na čelu je Nada Šikić, ministrica rada i mirovinskog sustava u kratkotrajnoj Vladi Tihomira Oreškovića.