Večeras u 20:30, glavni urednik i politički analitičar Marko Marinić kao gost emisije "Klopka" na SBTV-u, razgovarat će s voditeljem Ivanom Čalićem i analizirati događanja na hrvatskoj političkoj sceni. Također, analizirat će prethodne parlamentarne izbore, predsjedničke izbore i kako bi pobjeda Zorana Milanovića mogla utjecati na nadolazeće lokalne izbore.

Nakon drugog kruga predsjedničkih izbora velika većina medija, novinara, komentatora, političkih analitičara itd. govorili su i pisali o nadmoćnoj pobjedi od „75 % biračkoga tijela“ Zorana Milanovića nad Plenkovićevim glinenim golubom za „odstrel“ na izborima Draganom Primorcem.

Mainstream mediji organizirano i ciljano nisu obavijestili čitatelje/slušatelje i javnost o politički, politološki, ustavnopravno i demokratski bitnim pokazateljima rezultata drugog kruga predsjedničkih izbora koji su održani 12. siječnja 2025. godine.

Osim starog predsjednika, dobili smo i stare, već znane konflikte. Ni 24 sata nakon kraja predsjedničkih izbora, predsjednik Vlade Andrej Plenković, potvrdio je novinarima na izjavi za medije da ni on, ni predsjednik Sabora, Gordan Jandroković, neće prisustvovati inauguraciji Zorana Milanovića.

Stari akteri, stari konflikti

Nakon predsjedničkih izbora i apsolutne dominacije starog-novog predsjednika Zorana Milanovića, cijeli dan slušamo reakcije domaćih pa i stranih medija i političara. Milanović je nazvan svakakvim epitetima, od socio-demokratskog kandidata do rusofila, no ono što smo čuli od vrha HDZ-a postaje krajnje patetično, pa i pomalo očajno. Dragan Primorac i HDZ su gubitnici ovih izbora i čeka ih velika borba kako poboljšati dobar rating među biračima Republike Hrvatske. Toliko je loše stanje da i najveće utvrde HDZ-a nisu bile uvjerene idejama Dragana Primorca, a ova gesta premijera Andreja Plenkovića samo produljuje jaz između predsjednika i Vlade.

Očito je da Plenković nije oprostio Milanoviću što im nije čestitao na pobjedama HDZ-a na parlamentarnim izborima 2016., 2020. i 2024. godine, no to opet nije dovoljno dobar razlog odbiti "maslinovu grančicu" predsjednika Republike Hrvatske, koji će biti na Pantovčaku sljedećih pet godina. Predsjednik Zoran Milanović je napokon ponudio ruku suradnje vrhu Vlade, no ni ta ponuda nije dovoljna za premijera koji ne želi popustiti i želi nastaviti ovaj suludi politički cirkus.

Cirkus se nastavlja u hrvatskoj politici

Nevjerojatno je da nakon pet godina natezanja i nepristojnih "kvazi" političkih igrokaza, slijedi nam nastavak ovog suludog cirkusa sljedećih pet godina. Voljeli to ili ne, Zoran Milanović je još jednom izabran predsjednikom Republike Hrvatske, a stvarno bi bilo vrijeme da naši "lideri" napokon sjednu zajedno za stol i kao civilizirani ljudi, dogovore se i počnu suradnju za dobrobit Hrvatske. Na kraju krajeva, građani i dobrobit domovine bi trebali biti prioritet našim političarima, no čini se da je njima više stalo do vlastitog ega, nego svojih (uglavnom) glasača.

Ni Milanović ni Plenković nisu "nevini" u ovom kontekstu, no ako netko koga ne voliš ponudi neku vrstu suradnje i barem trenutačno primirje nakon višegodišnjeg konflikta, zašto ne prijeći preko ponosa? Zašto, ako ne zbog nas, zbog svog ega ne prevladaš tu prepreku? Sljedećih dana nas čekaju vjerojatno burne reakcije s obje strane političkog spektra i nastavak "školskog" konflikta koji će samo još više produljiti ovu, nažalost, političku krizu, koja nam svakako ne treba u trenucima kad je stabilnost Europske Unije, pri tome i Republike Hrvatske u "limbu."

Još jedni izbori su iza nas. Aktualni predsjednik i SDP-ov kandidat Zoran Milanović odnio je pobjedu i u drugom krugu predsjedničkih izbora protiv neuvjerljivog HDZ-ovog kandidata, Dragana Primorca, sa čak 74,68 posto glasova. Ukupna izlaznost birača iznosi 44,18 posto što je tri posto manje u odnosu na izbore 2019. godine. Opet, kao da je bilo očekivano, Vukovarsko-srijemska županija imala je najmanju izlaznost, potvrđujući još jednom nezainteresiranost birača najistočnije županije u Hrvatskoj. Zašto? Zbog čega je to tako?

Neudlučnost ili samo ravnodušan stav glasača?

Loša izlaznost Vukovarsko-srijemske županije nije nešto novo i neočekivano: prije pet godina, točnije 2019. godine, Slavonci iz te županije su bili na dnu liste po izlaznosti, gdje je najviše glasova dobila prijašnja predsjednica i HDZ-ova kandidatkinja, Kolinda Grabar-Kitarović. Uglavnom "plava" županija ovog puta je dala glas Zoranu Milanoviću (samo je općina Lovas "poplavila") , no vidjevši da je samo 47 tisuća od 135 tisuća građana koristilo svoju građansku dužnost, je poražavajuća činjenica.

Naravno, predsjednički kandidati koje smo mogli birati, nisu ostavili čvrst dojam i debate kojima smo svjedočili, svodile su se uglavnom na upiranje prstima i vrijeđanje. Još jedna olakotna okolnost je Domovinski Pokret. U zadnjih nekoliko godina ova stranka je doživjela rast popularnosti u gradovima i općinama Vukovarsko-srijemske županije i čini se da HDZ-ova višegodišnja premoć slabi sa svakim novim izborima, bez obzira na dobro podmazanu mašineriju najveće stranke u Hrvatskoj.

Da li je neodlučnost za koga glasati kumovala ovako lošem izlasku na izbore? Ili je nedostatak kandidata Domovinskog Pokreta na predsjedničkim izborima potaklo nezainteresiranost glasača? Možda, no to nije dovoljno dobar razlog zašto stanovnik Republike Hrvatske ne želi obavljati svoju građansku dužnost. Kroz godine smo gledali kako se Slavonija mrcvari upravo zbog pasivnosti njezinih stanovnika, a nažalost novi trendovi govore da zainteresiranost Vukovarsko-srijemske županije jenjava. Razočaranost, ljutnja i na kraju, prkos su osjećaji koji prevladavaju među glasačima, a to nije dobar znak za nas koji živimo ovdje pa i za cijelu Hrvatsku.

Nešto mora "probuditi" glasače Vukovarsko-srijemske županije

Da se razumijemo, Slavonija kao regija nije briljirala po izlaznosti na ovogodišnjim predsjedničkim izborima - Osječko-baranjska i Brodsko-Posavska županija su vrlo blizu po malim postocima izlaznosti. Objektivno loš kandidat u Draganu Primorcu, nije pomoglo uglavnom HDZ-ovim utvrdama te se čini da su čak i glasači te stranke dali svoj glas Milanoviću.

No opet, zašto Vukovarsko-srijemska županija uvijek mora biti na začelju svakih izbora? Zašto su građani pasivni, rezervirani i jednostavno nezainteresirani? Bilo je mnogo razočarenja od osamostaljena hrvatske države, od korupcije do zanemarivanja potencijala Slavonaca u toj županiji. No, vrijeme je da se nešto pokrene, da Vukovarci, Vinkovčani i ostali ustanu i počnu diktirati pa i nametati svoje trendove.

A to se može samo dogoditi ako izađemo i glasamo svi zajedno. U svibnju ove godine imamo lokalne izbore, koje će biti ključne za sve lokalne samouprave, ali i cijelu Republiku Hrvatsku. Nadolazeći izbori koji će potencijalno imati jednu od najvećih utjecaja na hrvatsku politiku i društvo od osamostaljena. Ovi predsjednički izbori su škola iz kojih moramo puno toga naučiti, a naposlijetku i sami izaći na izbore u petom mjesecu i napokon sami odlučiti o svojoj sudbini.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković nije preciznije rekao novinarima kada će se raspustiti aktualni saziv Sabora, poručivši da je datum parlamentarnih izbora politička odluka te da će se parlamentarni izbori održati u drugom ili trećem tromjesečju.