Jučer, 20. siječnja, policiji je prijavljena još jedna krađa oluka s crkve u Bogdanovcima. Tijekom očevida utvrđeno je da je nepoznati lopov u razdoblju od 1. prosinca 2024. do 19. siječnja 2025. s vjerskog objekta skinuo i ukrao nekoliko slivnih cijevi.

Time je prouzročio materijalnu štetu od nekoliko stotina eura.

Policija nastavlja istragu kako bi otkrila počinitelja, protiv kojeg će biti podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. Ovo je četvrti slučaj krađe oluka s vjerskih objekata u Vukovarsko-srijemskoj županiji, nakon Sotina, Orolika i Srijemskim Lazama.

Jučer, 20. siječnja, oko 18 sati, na autocesti A3 kod odmorišta Spačvanska šuma, 58-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine vozio je automobil bosanskohercegovačkih registracija u smjeru Zagreba. Nije držao dovoljan razmak iza drugog vozila i prednjim desnim dijelom svog automobila udario je u stražnji lijevi dio automobila slovenskih registracija, kojim je upravljao 41-godišnji državljanin Srbije. Nakon sudara, oba vozila su sletjela u cestovni kanal i zaustavila se na krovu.

U ovoj nesreći oba vozača zadobila su lakše ozljede, dok je 56-godišnja putnica u automobilu 58-godišnjaka teško ozlijeđena.

Očevidom je utvrđeno da vozač i putnica iz bosanskohercegovačkog automobila nisu koristili sigurnosni pojas, zbog čega će im biti izdani prekršajni nalozi. Protiv 58-godišnjeg vozača bit će podnesena i kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu zbog izazivanja prometne nesreće. Zbog prometne nesreće u kojoj je prouzročio tešku ozljedu druge osobe, protiv 58-godišnjeg vozača bit će podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu za izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu.

Prometne nesreće s materijalnom štetom dogodile su se u Vinkovcima, Vukovaru, tri u Županji te jedna u Račinovcima.

Policijski službenici Policijske postaje Vinkovci dovršili su kriminalističko istraživanje nad 48-godišnjakom zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Krađa.

Sumnja se da je 14. siječnja u 19:25 sati u Vinkovcima ukrao nekoliko stotina eura iz ugostiteljskog objekta. Protiv njega će biti podnesena kaznena prijava državnom odvjetništvu. Ovo je još jedna u nizu krađa u Vukovarsko-srijemskoj županiji, nakon otuđenog bicikla u Vinkovcima i goriva na području Babine Grede i Cerne.

Policijski službenici Policijske postaje Vinkovci dovršili su kriminalističko istraživanje nad 34-godišnjakom zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Krađa. Kriminalističkim istraživanjem sumnja se da je 21. na 22. prosinca 2024. u ulici I.G. Kovačića ukrao nezaključani bicikl 46-godišnjakinje.

Bicikl je vraćen vlasnici, a protiv osumnjičenog će biti podnesena kaznena prijava državnom odvjetništvu. Ovo je još jedan slučaj krađe na području Vukovarske-srijemske županije nakon što je jučer otuđeno gorivo iz velikih vozila i strojeva u Cerni i Babinoj Gredi, o kojem smo pisali jučer.

Jučer, 13. siječnja 2025., policijski službenici su na području Postaje granične policije Županja, zaprimili više prijava o krađi goriva iz kamiona i radnih strojeva koji su bili parkirani u Babinoj Gredi i Cerni.

Trenutno traje istraga kako bi se otkrio počinitelj, a kad ga pronađu, protiv njega će podnijeti kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu. Ovo nije prvi, a čini se ni zadnji slučaj ovakvih krađa na području Vukovarsko-srijemske županije; naime, građevinski i prerađivački materijal se otuđuje skoro svaki mjesec, pa su tako u prosincu, u Vinkovcima otuđeni oluci s vjerskog objekta, a prije toga, u studenom, jedan je počinitelj posjekao više stabala bagrema.

Ovaj slučaj podsjeća na važnost čuvanja svojih stvari, pogotovo ako imate velika vozila i strojeve na raspologanju.

I dok reakcije na još jednu pobjedu Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima ne jenjavaju, život u Hrvatskoj ide dalje pa tako i najavljivani projekti lokalnih samouprava. Primjerice, Vukovarsko-srijemska županija i njezini gradovi i općine su najavili pregršt građevinskih projekata koji će potencijalno poboljšati život njihovih građana.

Od Vinkovaca do Županje "masa" novih projekata

Nakon najava mnogih projekata i programa, gradovi i općine, počele su "punom" parom raditi na poboljšanju infrastrukture. Primjerice, Upravni odjel za kulturu i turizam grada Vinkovaca je najavio energetsku obnovu i rekostrukciju poznate Galerije umjetnosti "Slavko Kopač" i rekonstrukciju Trga Vinkovačkih jeseni. Osim toga, danas je počela najavljena izgradnja vanjskog kupališta "Lenije" te obnova već postojećih dvoranskih bazena. Ovi veliki projekti grada Vinkovaca će biti 85 posto financirani iz EU fondova, konkretnije Integriranog teritorijalnog ulaganja (ITU) dok će 15 posto ići iz gradskog proračuna.

Ima tu još mnogo projekata, općina poput Privlake koja je najavila modernizaciju prostornog uređenja te Bogdanovaca koji će sanirati društvenu zgradu, tribine i svlačionice stadiona "Ivan Barun." Naravno, tu se još treba spomenuti ogroman projekt grada Županje kojem je Ministarstvo turizma i sporta odobrilo 145.480 eura za izgradnju centralnog teniskog terena na postojećem betonskom igralištu. 

Čini se da je nova godina počela vrlo radno za najistočniju županiju u Hrvatskoj, no da li su ovo još jednom pomno isplanirani projekti za predizbornu kampanju petom mjesecu ili nešto drugo.

Klasična predizborna aktivnost?

Godina 2025., imati će jedan od najvažnijih parlamentarnih izbora od svog osamostaljena, s obzirom na trenutačnu političku situaciju u Hrvatskoj, pa tako i u Slavoniji. Klima se definitivno mijenja, i očekuju se obrati na političkoj sceni nakon dugo godina. Hrvatska demokratska zajednica desetljećima je dominirala u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a čini se da ta dominacija postaje sve "klimavija." Kakve to veze ima sa silnim renovacijama i realiziranjima projekata?

Pa ima dosta, ako uzmemo u obzir da ključne lokacije u Vinkovcima počinju s radovima i da je grad najavio rekonstruiranje nekoliko prometnih čvorova u gradu. Ne samo Vinkovci, manje općine i gradovi počinju biti puno aktivnije. Europski fondovi se "maksimalno" koriste za poboljšanje infrastrukture, no zašto se takve stvari ne mogu raditi i kad nije izborna godina? To pitanje možemo postaviti svima, no vidjet ćemo koliko ovi projekti mogu osigurati trenutnim "vladarima" Vukovarske-srijemske županije toliko potrebne glasove za još jedan mandat.

Još jedni izbori su iza nas. Aktualni predsjednik i SDP-ov kandidat Zoran Milanović odnio je pobjedu i u drugom krugu predsjedničkih izbora protiv neuvjerljivog HDZ-ovog kandidata, Dragana Primorca, sa čak 74,68 posto glasova. Ukupna izlaznost birača iznosi 44,18 posto što je tri posto manje u odnosu na izbore 2019. godine. Opet, kao da je bilo očekivano, Vukovarsko-srijemska županija imala je najmanju izlaznost, potvrđujući još jednom nezainteresiranost birača najistočnije županije u Hrvatskoj. Zašto? Zbog čega je to tako?

Neudlučnost ili samo ravnodušan stav glasača?

Loša izlaznost Vukovarsko-srijemske županije nije nešto novo i neočekivano: prije pet godina, točnije 2019. godine, Slavonci iz te županije su bili na dnu liste po izlaznosti, gdje je najviše glasova dobila prijašnja predsjednica i HDZ-ova kandidatkinja, Kolinda Grabar-Kitarović. Uglavnom "plava" županija ovog puta je dala glas Zoranu Milanoviću (samo je općina Lovas "poplavila") , no vidjevši da je samo 47 tisuća od 135 tisuća građana koristilo svoju građansku dužnost, je poražavajuća činjenica.

Naravno, predsjednički kandidati koje smo mogli birati, nisu ostavili čvrst dojam i debate kojima smo svjedočili, svodile su se uglavnom na upiranje prstima i vrijeđanje. Još jedna olakotna okolnost je Domovinski Pokret. U zadnjih nekoliko godina ova stranka je doživjela rast popularnosti u gradovima i općinama Vukovarsko-srijemske županije i čini se da HDZ-ova višegodišnja premoć slabi sa svakim novim izborima, bez obzira na dobro podmazanu mašineriju najveće stranke u Hrvatskoj.

Da li je neodlučnost za koga glasati kumovala ovako lošem izlasku na izbore? Ili je nedostatak kandidata Domovinskog Pokreta na predsjedničkim izborima potaklo nezainteresiranost glasača? Možda, no to nije dovoljno dobar razlog zašto stanovnik Republike Hrvatske ne želi obavljati svoju građansku dužnost. Kroz godine smo gledali kako se Slavonija mrcvari upravo zbog pasivnosti njezinih stanovnika, a nažalost novi trendovi govore da zainteresiranost Vukovarsko-srijemske županije jenjava. Razočaranost, ljutnja i na kraju, prkos su osjećaji koji prevladavaju među glasačima, a to nije dobar znak za nas koji živimo ovdje pa i za cijelu Hrvatsku.

Nešto mora "probuditi" glasače Vukovarsko-srijemske županije

Da se razumijemo, Slavonija kao regija nije briljirala po izlaznosti na ovogodišnjim predsjedničkim izborima - Osječko-baranjska i Brodsko-Posavska županija su vrlo blizu po malim postocima izlaznosti. Objektivno loš kandidat u Draganu Primorcu, nije pomoglo uglavnom HDZ-ovim utvrdama te se čini da su čak i glasači te stranke dali svoj glas Milanoviću.

No opet, zašto Vukovarsko-srijemska županija uvijek mora biti na začelju svakih izbora? Zašto su građani pasivni, rezervirani i jednostavno nezainteresirani? Bilo je mnogo razočarenja od osamostaljena hrvatske države, od korupcije do zanemarivanja potencijala Slavonaca u toj županiji. No, vrijeme je da se nešto pokrene, da Vukovarci, Vinkovčani i ostali ustanu i počnu diktirati pa i nametati svoje trendove.

A to se može samo dogoditi ako izađemo i glasamo svi zajedno. U svibnju ove godine imamo lokalne izbore, koje će biti ključne za sve lokalne samouprave, ali i cijelu Republiku Hrvatsku. Nadolazeći izbori koji će potencijalno imati jednu od najvećih utjecaja na hrvatsku politiku i društvo od osamostaljena. Ovi predsjednički izbori su škola iz kojih moramo puno toga naučiti, a naposlijetku i sami izaći na izbore u petom mjesecu i napokon sami odlučiti o svojoj sudbini.

U organizaciji Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Umjetničke organizacije „Asser Savus“ te uz potporu suutemeljitelja Vukovarsko-srijemske županije, u Domu kulture u Otoku, ovogodišnjem gradu domaćinu, službeno je otvoren 31. Festival glumca koji će našu županiju još jednom pretvoriti u pozornicu najboljih predstava i velikih glumačkih imena.

Tijekom vikenda, od 10. do 12. svibnja, na području PU vukovarsko.srijemske zabilježeno je 18 prometnih nesreća.

U Malinskoj na otoku Krku otvorena je Butiga, mjesto koje spaja Slavoniju i Srijem s Krkom, odnosno njihove vrijedne proizvođače, predstavljajući lokalnu, zdravu i tradicijom oblikovanu hranu.

Tradicionalna Šokačka rapsodija i ove je godine oduševila bogatim programom, slavonskim tamburaškim skladbama i pjesmama iz cijele Hrvatske, koncertnim skladbama domaćih autora, obradama svjetske glazbe te praizvedbom klasične kompozicije za tamburaše i klavir.

U subotu, 4. svibnja, na prostoru jezera Banja u Vinkovcima, održano je 14. Memorijalno natjecanje u lovu ribe udicom na plovak „Dvanaest redarstvenika“.

U organizaciji Grada Iloka, održan je promotivni obilazak obnovljene srednjovjekovne jezgre grada kroz projekt „Rekonstrukcija zidina, zgrade Žitnice, Podrumareve kuće i Franjevačkog samostana u Iloku“, vrijedan gotovo devet milijuna eura.

U Iloku je od 19. do 21. travnja, u organizaciji udruge Posjeti Ilok, za sve ljubitelje vina i gastronomije održan drugi po redu Ilok Walk&Wine.

Zdravstvenoj i veterinarskoj školi dr. Andrije Štampara u Vinkovcima u goste su došli predstavnici njemačkog grada Osnabrück i ravnatelj njihove medicinske škole Manfred Timm, a danas su posjetili i vukovarsko-srijemskog župana Damira Dekanića.

Za Javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora za ulaganja u dodatnu ponudu smještajnih objekata u Vukovarsko-srijemskoj županiji osigurano je 10 tisuća eura.

Jučer, 31. siječnja, brojni mještani Tovarnika i uzvanici okupili su se kako bi se prisjetili tužnog dana prije točno 26 godina, kada su posmrtni ostaci 48 mještana, ubijenih 1991. godine za vrijeme srpske okupacije i kasnije ekshumiranih iz masovne grobnice, zajednički ispraćeni na posljednje počivalište na groblju u Tovarniku.

Danas je točno 30 godina od kada je sa zagrebačkog Zapadnog kolodvora, u organizaciji nevladine udruge "Bijeli put" i franjevačke karitativne udruge "Kruh Sv. Ante" put Srednje Bosne i Lašvanske doline krenuo konvoj spasa "Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu", najveća ratna humanitarna operacija u Europi u zadnjih osamdeset godina.

Tijekom provedenog kriminalističkog istraživanja, utvrđena je osnovana sumnja da je osumnjičeni, tada 31-godišnjak, od listopada 1991. godine, tijekom oružane agresije snaga JNA i srpskih paravojnih formacija na Republiku Hrvatsku, djelovao kao pripadnik paravojne formacije pobunjenih Srba.

U vremenu kada nacionalni interes postaje sve važniji, suočavamo se s gorućim pitanjem: tko ima pravo raspolagati našom zemljom? Aktuelni slučaj Petra Matijevića, srpskog tajkuna, koji je s kapitalom Vlade RS i domaćih izdajnika iz struktura HDZ-a kupio ciljano velike parcele poljoprivredne zemlje u Vukovarsko-srijemskoj županiji, izaziva val nezadovoljstva i bijesa među Hrvatima.